Ishrana biljaka

Biljna ishrana je skup procesa kojima biljke uzimaju tvari iz okruženje, kako bi sintetizirale svoje ćelijske komponente ili ih koristi kao energente.

Ishrana koristi procese apsorpcije plinova i rastvorene minerale, neke direktno iz vodi+e za niže biljke i vodene biljke , a u slučaju vaskularnih biljaka iz „hranjive otopine “ tla preko korijena ili u zraku preko listova.

Korijen, stabljika i listovi su organi ishrane vaskularnih biljaka: oni čine vegetativni aparat. Apsorbujućim dlačicama svojih korijena (korijenskih dlaka), biljka apsorbuje rastvorene supstance tla, tj. vodu i mineralne soli, koje čine sirov sok (događa se da korijen „surađuje“ sa gljivicama da bi bolje apsorbirao hranjive materije tla i interakciji koja se zove mikoriza).^[1][2][3][4]

Fotosinteza se odvija u listovima; biljka stvara aminokiseline i šećere, koji čine prerađeni sok. U listovuma, stome omogućuju isparavanje dijela vode koja je apsorbirana kisik (O₂) i ugljik-dioksida (CO₂). U stabljici cirkuliraju dvije vrste soka: bruto sok kroz ksilem i proizvedeni sok kroz floem.

Bitni elementi koji su potrebni višim biljkama su isključivo neorganske prirode. Dakle, elementi koji se smatraju bitnim hranjivim tvarima biljaka moraju ispunjavati sljedeća tri uvjeta:^[5][6][7]

1. Manjak ovih elementa onemogućuje biljci da završi svoj životni ciklus;
2. Nedostatak je specifičan za pojedine komponente;
3. Elementi su direktno uključeni u ishranu biljke, sa specifičnom i nezamjenjivom funkcijom.

Na osnovu sadržaja svakog hranjivog sastojka u biljnom tkivu, mogu se svrstati u makronutrijente i mikronutrijente. Treba naglasiti da ova podjela ne podliježe molekulskoj veličini elementa ili njegovoj važnosti; sve je bitno, ali makroelementi su potrebni u većim količinama.

1. ^ Raven, P. H.; Evert, R. F. and Eichhorn, S. E. (2005) Biology of Plants (7th edition) W. H. Freeman, New York, page 9, ISBN 0-7167-1007-2
2. ^ Hagemann, Wolfgang (1992). "The Relationship of Anatomy to Morphology in Plants: A New Theoretical Perspective". International Journal of Plant Sciences. 153 (3(2)): S38–S48. doi:10.1086/297062. JSTOR 2995526.
3. ^ Howell, Stephen Herbert (1998). Molecular Genetics of Plant Development. Cambridge, England: Cambridge University Press. str. xiii. ISBN 978-0-521-58784-6.
4. ^ Craig, Richard; Vassilyev, Andrey. "Plant Anatomy". McGraw-Hill. Parametar |url= nedostaje ili je prazan (pomoć)
5. ^ Mengel Kirkby, Konrad Ernest (2000). IPI. ISBN 3906535037. Nepoznati parametar |títle= zanemaren (prijedlog zamjene: |title=) (pomoć); Parametar |title= nedostaje ili je prazan (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
6. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 6. 8. 2018. Pristupljeno 26. 10. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
7. ^ http://www.plantphysiol.org/content/14/2/371.citation Arhivirano 24. 9. 2015. na Wayback Machine.